Slatine Vojvodine — slani pejzaž koji nestaje pre nego što smo ga upoznali
Zašto su vojvođanske slatine među najugroženijim staništima Panonske nizije, kako nastaju i koje halofitne vrste i insekti zavise od njih.
Ekovanja Arhiva Ekovanja priča — strana 12: pregled ekoloških priča, lokalnih tema i analiza na jednom mestu.
Zašto su vojvođanske slatine među najugroženijim staništima Panonske nizije, kako nastaju i koje halofitne vrste i insekti zavise od njih.
Zašto jalovišta i flotacijski mulj stvaraju kiselu drenažu, kako teški metali dospevaju u vodotokove i koje mere mogu da smanje rudarsko zagađenje.
Zašto je bela roda više od simbola vojvođanskog sela, kako zavisi od livada, bara i električnih stubova i šta joj danas najviše preti.
Zašto vojvođanski ribnjaci nisu samo akvakultura nego i važna staništa za ptice, trsku, migracije i sukobe između ekologije i ekonomije.
Kako je regulacija Tise smanjila deo poplavnog rizika, ali promenila meandre, poplavne ravni, mrtvaje i veze između reke i bočnih staništa.
Od Panonskog mora i mamuta do nastanka crnice: kako je nastajala ekološka istorija Vojvodine i šta nam govori o današnjem pejzažu.
Kako je les oblikovao delove Vojvodine, zašto su lesne zaravni stanište stepskih biljaka i divljih oprašivača i kako se danas gube.
Kako dioksini i furani nastaju pri sagorevanju otpada i u industriji, kako ulaze u hranu i zašto spadaju među najtoksičnije oblike hemijskog zagađenja.
Zašto povišen CO₂ u učionicama, kancelarijama i domovima utiče na koncentraciju, kako se meri i koje ventilacione mere zaista pomažu.
Šta je BPA, kako prelazi iz plastične i metalne ambalaže u hranu, koje su moguće endokrine posledice i kako smanjiti svakodnevnu izloženost.
Nema priča koje odgovaraju unetoj pretrazi.