Zagađenje vazduha u Srbiji: alarmantne brojke pred početak grejne sezone
Sa ulaskom u jesen i zimu, kvalitet vazduha ponovo postaje jedan od najvažnijih ekoloških i zdravstvenih problema u Srbiji. Podaci Svetske zdravstvene organizacije, Evropske agencije za životnu sredinu i domaćih ekoloških organizacija godinama ukazuju da je situacija ozbiljna – i da se sporo menja.
Srbija u evropskom vrhu po prevremenim smrtima
Zagađenje vazduha nije nova tema, ali sa zvaničnim početkom grejne sezone očekuje se novo pogoršanje kvaliteta vazduha širom zemlje.
Procene međunarodnih i domaćih institucija pokazuju da u Srbiji svake godine između 11.000 i 15.000 ljudi prevremeno umre usled posledica dugotrajne izloženosti zagađenom vazduhu, prvenstveno povišenim koncentracijama PM2.5 i PM10 čestica. Neke analize, zasnovane na drugačijim metodologijama, ukazuju da taj broj može biti i veći, preko 17.500 prevremenih smrti godišnje.
Drugim rečima, zagađenje vazduha je jedan od vodećih pojedinačnih faktora rizika po zdravlje stanovništva u Srbiji, a pojedine studije ukazuju da je odgovorno i za oko svaku desetu smrt u zemlji.
Koliko ljudi udiše zagađen vazduh?
Podaci pokazuju da većina stanovnika Srbije živi u oblastima gde se redovno beleže prekoračenja graničnih vrednosti za PM čestice:
- u urbanim zonama (Beograd, Novi Sad, Niš, Valjevo, Užice, Novi Pazar, Bor, Smederevo i drugi gradovi) višednevna prekoračenja su uobičajena tokom grejne sezone;
- prema analizama domaćih organizacija, ni jedno merno mesto u Srbiji tokom 2024. godine ne bi se smatralo „bezbednim“ po pooštrenim kriterijumima Evropske unije za PM čestice.
To praktično znači da značajan deo stanovništva – posebno u gradovima i industrijskim centrima – veći deo godine provodi u uslovima u kojima kvalitet vazduha ne zadovoljava zdravstvene standarde.
Glavni izvori zagađenja vazduha
Kao ključni izvori zagađenja vazduha u Srbiji identifikuju se:
- individualna ložišta na čvrsto gorivo (ugalj, drva, briketi, nekvalitetni energenti), često u neizolovanim objektima i bez filtera;
- energetska postrojenja i industrija, naročito zastarela postrojenja sa nedovoljno efikasnim sistemima za odsumporavanje i filtraciju;
- saobraćaj, pre svega stariji dizel automobili i teretna vozila sa lošim emisijama;
- lokalno, i spaljivanje otpada i biomase na otvorenom, što dodatno pogoršava epizode zagađenja.
Zaključak: mere postoje, ali su prespore
Dok nadležni organi najavljuju programe subvencija za zamenu starih peći, prelazak na daljinsko grejanje ili čistije energente, kao i modernizaciju industrijskih postrojenja, stručnjaci i ekološke organizacije upozoravaju da su te mere često:
- nedovoljno finansirane,
- sporo primenjivane,
- slabo usmerene ka najsiromašnijim domaćinstvima, koja najviše zavise od najprljavijih goriva.
Zagađenje vazduha u Srbiji zato ostaje javnozdravstveni problem prvog reda. Svaka nova grejna sezona je podsetnik da mere ne mogu biti samo kratkoročne reakcije u danima kada zagađenje „ode u crveno“, već deo dugoročnog plana koji podrazumeva bolju energetsku efikasnost, čistije izvore energije i zaštitu najugroženijih grupa stanovništva.
Reference
- Evropska agencija za životnu sredinu (EEA) – izveštaji o uticaju PM2.5 na prevremenu smrtnost u Srbiji i Evropi (podaci za 2021–2022, procene >10.800 prevremenih smrti godišnje u Srbiji).
- Health Effects Institute / State of Global Air – analiza trenda kvaliteta vazduha i zdravlja u Srbiji, sa procenama do oko 13.600 prevremenih smrti povezanih sa PM2.5 u pojedinim godinama.
- Svetska zdravstvena organizacija (WHO) – publikacije i nacionalni podaci o mortalitetu usled zagađenja ambijentalnog vazduha za Srbiju.
- Nacionalna ekološka asocijacija (NEA) – saopštenja o kvalitetu vazduha u Srbiji, uključujući procene da broj prevremenih smrti može prelaziti 17.500 godišnje, kao i analize da u 2024. nijedno merno mesto nije ispunilo pooštrene standarde EU za PM čestice.
- Analize domaćih portala i nevladinih organizacija (npr. Klima101, RERI i druge inicijative) koje popularno objašnjavaju podatke EEA i WHO i ukazuju da je zagađenje vazduha odgovorno za oko svaku desetu smrt u Srbiji.