Upravljanje otpadom u Srbiji: izazovi, reciklaža i cirkularna ekonomija
Uvod
Otpad je istovremeno ekološki, infrastrukturni i ekonomski izazov. Održivo upravljanje otpadom zasniva se na hijerarhiji: prevencija, ponovna upotreba, reciklaža, energetska valorizacija, odlaganje kao poslednja opcija.
Ključni problemi sistema
Komunalni otpad i selekcija na izvoru
Niska stopa primarne selekcije i ograničena infrastruktura za reciklažu vode ka dominaciji odlaganja. Regionalizacija sistema i standardizacija prikupljanja su prioritet.
Divlje deponije
Nelegalna odlagališta doprinose kontaminaciji zemljišta i voda, emisijama gasova i požarima. Sanacija mora biti praćena nadzorom i ekonomskim mehanizmima prevencije.
Opasni i posebni tokovi otpada
Opasan otpad zahteva strogu evidenciju, kontrolu transporta i kapacitete za tretman. Bez funkcionalnog sistema praćenja, rizik od nezakonitog odlaganja raste.
Pravci transformacije
- Uvođenje obavezne selekcije i proširenje infrastrukture za reciklažu.
- Depozitni sistem za ambalažu i jačanje proširene odgovornosti proizvođača.
- Digitalizacija evidencija i transparentnost tokova otpada.
- Razvoj tržišta sekundarnih sirovina i podsticaji cirkularnoj ekonomiji.
Zaključak
Bez prelaska sa linearnog modela „uzmi–proizvedi–odbaci“ na cirkularni model, pritisci na životnu sredinu će se povećavati. Sistem otpada je pitanje upravljanja resursima, ne samo komunalne higijene.
Najčešća pitanja
Koji je prvi korak ka boljem sistemu?
Primarna selekcija otpada (na izvoru) uz standardizovan sistem prikupljanja i pouzdanu logistiku.
Da li depozitni sistem pomaže?
Da. Depozitni sistem povećava povrat ambalaže, smanjuje littering i obezbeđuje čistiji tok materijala za reciklažu.
Zašto su divlje deponije opasne?
Zbog kontaminacije zemljišta i voda, emisija gasova, rizika od požara i dugoročnog narušavanja ekosistema.