Sanacija kritične deonice Velikog Bačkog Kanala (VBK), poznate kao kanal D-5 (Vrbas–Kula–Crvenka), jedan je od najvažnijih projekata zaštite životne sredine u regionu. Cilj je da se ukloni istorijsko zagađenje koje se nagomilavalo decenijama i da se kanalu vrati osnovna funkcija – bezbedan i koristan vodotok za ljude, prirodu i privredu.
Stručna dokumentacija i studije izvodljivosti predviđaju integrisani, dvofazni model sanacije. U prvoj fazi potpuno se zaustavlja dotok novog zagađenja, a u drugoj se pristupa inženjerski zahtevnoj remedijaciji već kontaminiranog sedimenta.
Integrisani dvofazni model sanacije
Faza A – Kontrola zagađenja
Sanacija kanala nema smisla ukoliko se istovremeno ne zaustavi priliv novih zagađujućih materija. Zato je Faza A apsolutni preduslov za sve dalje radove.
Najvažniji elementi ove faze su:
- Centralno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda (CPPOV) Vrbas–Kula – potpuno puštanje u rad i priključenje svih industrijskih i komunalnih zagađivača, kako bi se postigao cilj: nulti unos novog zagađenja u kanal.
- Regulatorni okvir i monitoring – stroga primena propisa o vrstama i graničnim vrednostima zagađujućih materija u otpadnim vodama i uvođenje kontinuiranog onlajn monitoringa ispusnih tačaka.
Tek kada se obezbedi da u kanal više ne ulaze nove zagađujuće materije, moguće je preći na Fazu B – remedijaciju sedimenta.
Faza B – Remedijacija kontaminiranog sedimenta
Druga faza predstavlja inženjerski najzahtevniji deo projekta: čišćenje oko 400.000 m³ visoko kontaminiranog mulja sa dna kanala.
Ključni koraci su:
- Izmuljivanje (dredging) – primena hidrauličnog izmuljivanja specijalnim dredžerima, uz minimalno podizanje zagađujućih materija u vodenom stubu i transport mulja cevovodima do postrojenja za tretman.
- Tretman mulja (ex situ) – razdvajanje čvrste i tečne faze, dodatno prečišćavanje vode i vraćanje u sistem.
- Odvodnjavanje (dewatering) – smanjenje zapremine mulja geotubama, filtar-presama i drugim tehnologijama, radi lakšeg transporta i zbrinjavanja.
- Imobilizacija / solidifikacija – stabilizacija odvodnjenog mulja dodatkom cementa i/ili kreča, kako bi se teški metali i druge opasne materije vezale u nerastvorljive forme.
- Konačno zbrinjavanje – odlaganje tretiranog materijala na posebno projektovanu monodeponiju, u skladu sa evropskim direktivama o deponijama inertnog otpada.
Finansijski mehanizmi i vremenski okvir
Sanacija VBK je projekat koji prevazilazi finansijske mogućnosti lokalnih samouprava i jedne države, pa se zato oslanja na međunarodnu razvojnu pomoć i kombinovane izvore finansiranja.
Procene govore da se ukupni troškovi remedijacije kreću između 30 i 50 miliona evra, pri čemu najveći deo odlazi na tretman i zbrinjavanje mulja.
Glavni izvori finansiranja su razvojne banke (pre svega KfW), IPA fondovi Evropske unije i budžet Republike Srbije. Za samu Fazu B procenjuje se da je potrebno najmanje tri do pet godina kontinuiranog rada, dok se priprema dokumentacije i obezbeđivanje sredstava meri godinama.
Makroekonomski i industrijski značaj
Uspešna sanacija Velikog Bačkog Kanala nije samo ekološki, već i ekonomski i razvojni projekat.
Industrija i cirkularna ekonomija
Industrijski subjekti moraju preći sa modela „zagađivač plaća minimalno” na model „zagađivač plaća i investira“. To podrazumeva primenu BAT principa (Best Available Techniques), ulaganje u sopstvena postrojenja za predtretman otpadnih voda i prelazak ka cirkularnoj ekonomiji, sa manjom količinom otpada i većom iskorišćenošću resursa.
Poljoprivreda i vodosnabdevanje
Saniran kanal ponovo može postati pouzdan izvor vode za navodnjavanje, što povećava stabilnost prinosa i otvara prostor za razvoj intenzivnije, ali održive poljoprivrede. Istovremeno se smanjuje rizik da zagađena voda dospe u sisteme vodosnabdevanja i u prehrambeni lanac.
Ekosistemske usluge i turizam
Rehabilitacija VBK omogućava povratak vodenog i obalnog biodiverziteta, poboljšanje mikroklime i razvoj nautičkog, ribolovnog i ekološkog turizma. Kanal iz „crne ekološke tačke” može postati primer uspešne remedijacije i model za slične zahvate u regionu.
Zaključak
Planovi za sanaciju Velikog Bačkog kanala pokazuju da još ima prostora za preokret, ali i da bez doslednog praćenja radova, transparentnosti i učešća građana postoji rizik da projekti ostanu samo na papiru. Tek kada rezultati budu vidljivi u vodi, na obalama i u kvalitetu života ljudi koji žive uz kanal, moći ćemo da kažemo da je sanacija zaista uspela.
📚 Reference i izvori informacija
- Elaborati i studije o sanaciji VBK – JVP „Vode Vojvodine” i Ministarstvo zaštite životne sredine.
- Istraživanja Instituta za vodoprivredu „Jaroslav Černi“.
- Dokumentacija i uslovi finansiranja KfW banke i drugih razvojnih institucija.
- Studije univerziteta i naučnih instituta o nivou kontaminacije i efektima remedijacije.