Veliki Bački Kanal (VBK), izgrađen krajem 18. i početkom 19. veka, ne predstavlja samo običan vodotok, već monumentalno svedočanstvo vizionarskog inženjerstva i hidrotehničke izvrsnosti. Izgrađen u periodu od 1793. do 1802. godine, VBK je bio prvi kanal u Evropi projektovan isključivo po naučnim principima, a njegov glavni projektant, inženjer Jožef Kiš, smatra se jednim od pionira moderne hidrotehnike.

Ključni doprinosi i pozitivni značaj

1. Genijalno skraćenje plovnog puta

Primarni i najvažniji cilj izgradnje VBK, dužine oko 118 kilometara, bilo je drastično skraćenje plovnog puta između Dunava kod Bezdana i Tise kod Bečeja. Pre izgradnje, plovni put je zahtevao zaobilazak preko prirodnih tokova, što je bilo nesigurno i trajalo mnogo duže. Kanal je skratio putovanje za nekoliko stotina kilometara i omogućio brži i sigurniji transport poljoprivrednih proizvoda i sirovina, dajući snažan zamah regionalnoj ekonomiji.

2. Melioracija i ekonomski preporod Bačke

Najveći civilizacijski uticaj kanala ogleda se u melioraciji (isušivanju) Bačke. Veliki delovi ove oblasti bili su pod močvarama – žarištima zaraza, posebno malarije, i praktično neupotrebljivim zemljištem. VBK je, zajedno sa mrežom manjih kanala, omogućio kontrolu voda, isušivanje močvara i pretvaranje ogromnih površina u plodno poljoprivredno zemljište. Ova transformacija postavila je temelje današnje agrarne moći Vojvodine, doprinela ekonomskom prosperitetu i većoj gustini naseljenosti.

3. Okosnica Hidrosistema Dunav–Tisa–Dunav

Veliki Bački Kanal bio je svojevrsni prototip i okosnica kasnijeg, mnogo ambicioznijeg Hidrosistema Dunav–Tisa–Dunav (DTD), izgrađenog u drugoj polovini 20. veka. DTD, jedan od najvećih hidrosistema u Evropi, preuzeo je ključnu ulogu u regulaciji voda, navodnjavanju, odvodnjavanju i energetici, a VBK je ostao glavna magistrala ovog sistema.

4. Građevinski podvig svetske klase

U svoje vreme, VBK je smatran pravim čudom tehnike. Obim iskopanog materijala često se upoređuje sa radovima na Sueckom kanalu, koji je nastao mnogo kasnije. Sistem prevodnica – brana i ustava – kojim se regulisao nivo vode, predstavljao je vrhunac tadašnjih tehnoloških dostignuća i pokazao da je moguće savladati složene hidrotehničke izazove ravničarske Panonije.

Veliki Bački Kanal je, istorijski gledano, temelj prosperiteta, simbol pobede čoveka nad nepovoljnim prirodnim uslovima i nezamenljiva infrastrukturna okosnica regiona.

Zaključak

Veliki Bački kanal je svojevremeno bio simbol modernizacije i tehnološkog napretka, ali je vremenom postao i podsetnik da se nijedan veliki projekat ne završava njegovom izgradnjom. Održavanje, prilagođavanje klimatskim promenama i odgovorno upravljanje vodama danas su jednako važni kao i originalna ideja inženjera koji su kanal osmislili.

📚 Reference i izvori informacija

  1. JVP „Vode Vojvodine“ – istorijat Hidrosistema DTD i Velikog Bačkog Kanala.
  2. Enciklopedija Novog Sada – odrednice o hidrotehnici i istoriji kanala.
  3. Naučni radovi o hidrotehničkim poduhvatima Jožefa Kiša i razvoju kanala u Austrougarskoj.
  4. Muzej Vojvodine – istorijske studije o melioraciji Bačke.

Šta možete da pročitate sledeće

Ako želite da nastavite sa sličnom temom, pogledajte priču:

Veliki Bački kanal: Ekološka katastrofa