Priče · zagađenje vazduha
Vazduh koji ubija: šta udišemo svakog dana?
Ujutru često pomislimo da je sivilo iznad grada samo magla. Ali u mnogim sredinama to nije magla, već zagušena mešavina PM čestica koje ulaze u naša pluća i krvotok.
Ponekad pomislimo da je sivilo ujutru samo magla. Ali u našim gradovima to nije magla — to su PM čestice. Sitne, nevidljive, ali dovoljno opasne da uđu u pluća, pređu u krvotok i dođu do mozga. Sve to dok mi dišemo nesvesni šta unosimo u telo.
„Zagađenje vazduha odgovorno je za više od 6,7 miliona prevremenih smrti godišnje i predstavlja najveći globalni ekološki rizik po zdravlje.”
— The Lancet, 2020.
Saobraćaj, ložišta na čvrsta goriva, spaljivanje otpada i industrijski procesi stvaraju najopasniji oblik aerozagađenja. PM2.5 i PM10 ulaze duboko u organizam. Ekologija jasno kaže: ne postoji bezbedan nivo ovih čestica.
Kod dece PM čestice usporavaju razvoj pluća i utiču na koncentraciju. Kod odraslih povećavaju rizik od srčanog i moždanog udara, raka pluća, astme, depresije i kognitivnih oštećenja. Ovo nije samo ekološko pitanje — ovo je zdravstvena kriza.
A ipak, postoji nada. Kada biramo čistije načine grejanja, kada ne spaljujemo otpad, kada se više oslanjamo na javni prevoz i sadimo drveće — vazduh se menja. Priroda zna da se obnovi, ali samo ako joj ne smetamo.
Izvori koji stoje iza ove priče
- The Lancet — Pollution & Health Commission (2020)
- WHO — Ambient Air Pollution Database
- EEA — Air Quality in Europe
- Nature Sustainability — istraživanja o efektima PM čestica