Priče · Klimatske promene
Srbija na putu dekarbonizacije: Šta donosi novi Zakon o klimatskim promenama?
Usvajanje Zakona o klimatskim promenama označilo je formalni zaokret ka zelenijoj ekonomiji, ali tek kroz njegove ciljeve, prateće strategije i obaveze za privredu postaje jasno šta dekarbonizacija konkretno znači za Srbiju.
Uvod: Zakonski okvir za Zelenu Agendu
Usvajanje Zakona o klimatskim promenama (Službeni glasnik RS, br. 26/2021) u martu 2021. godine predstavlja formalni preokret u borbi Srbije protiv globalnog zagrevanja. Ovaj krovni zakon nije samo tehničko usklađivanje sa pravnim tekovinama Evropske unije (EU) i Pariskim sporazumom, već postavlja obavezujući okvir za tranziciju ka niskougljeničnoj, konkurentnoj i resursno efikasnoj ekonomiji.
Cilj Zakona, kako je definisan, jeste "smanjivanje emisije gasova sa efektom staklene bašte (GHG) i prilagođavanje na izmenjene klimatske uslove" (Izvor: Zakon o klimatskim promenama, Član 1).
1. Dinamika Ambicije: Povećanje Ciljeva Smanjenja Emisija
Iako je sam Zakon utvrdio osnovne procedure, najvažniji pomak leži u strateškim dokumentima proisteklim iz njega. Srbija je, nakon inicijalnih planova, u značajnoj meri povećala svoju klimatsku ambiciju:
- Prvobitni cilj (2015): Smanjenje emisija GHG za 9,8% do 2030. godine (u odnosu na 1990.).
- Revizija 2022. (NDC 2.0): Ambicija je utrostručena, predviđajući smanjenje emisija za 33,3% do 2030. godine u odnosu na nivo iz 1990. (Izvor: Nacionalno utvrđeni doprinos (NDC) Republike Srbije za period 2021 – 2030. godine).
- Najnoviji cilj (NDC 3.0): Vlada je, usvajanjem trećeg NDC-a, postavila cilj smanjenja od 40,1% do 2035. godine (u odnosu na 1990. godinu), što je u skladu sa scenarijima iz Integrisanog nacionalnog energetskog i klimatskog plana (INEKP). (Izvor: Službeni dokumenti Vlade RS).
Citat: "Planiramo da do 2030. smanjimo emisije gasova sa efektom staklene bašte (GHG) za 33,3% u odnosu na nivo emisija iz 1990. godine i to u svim relevantnim sektorima." (Ministarstvo zaštite životne sredine, 2022).
2. Obavezujući strateški dokumenti
Zakon je obavezao državu da donese tri ključna planska dokumenta koja definišu pravac tranzicije:
A. Strategija niskougljeničnog razvoja (LCS)
Usvojena 2023. godine, ova strategija (sa projekcijama do 2050. godine) predstavlja dugoročnu viziju i definiše putanje smanjenja emisija, pre svega kroz dekarbonizaciju energetskog sektora (postepeno gašenje postrojenja na ugalj i prelazak na obnovljive izvore).
Citat: Strategija niskougljeničnog razvoja kao opšti cilj definiše smanjenje emisija GHG... do 2050. godine u odnosu na 1990. o smanjenju od 65-76 odsto, u zavisnosti od odabranog scenarija. (Izvor: Strategija niskougljeničnog razvoja Republike Srbije 2023-2030, sa projekcijama do 2050. godine).
B. Program prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove (Adaptacija)
Ovaj program se fokusira na ranjivost sektora (poljoprivreda, vodoprivreda, javno zdravlje, infrastruktura) i definiše mere za smanjenje štete od posledica klimatskih promena (poplave, suše, toplotni talasi).
3. Uvođenje MRV sistema: Merenje i transparentnost
Jedan od najvažnijih operativnih mehanizama koji Zakon uvodi je sistem MRV (Monitoring, Reporting, Verification – Praćenje, Izveštavanje, Verifikacija).
- Šta to znači: Uspostavlja se Nacionalni inventar gasova sa efektom staklene bašte, a privredni subjekti koji najviše zagađuju (npr. velike energane i industrijska postrojenja) moraju da pribave dozvolu za emisije GHG i da precizno, transparentno i redovno izveštavaju o svojim emisijama.
- Cilj: Zakon uvodi transparentnost i uporedivost podataka o emisijama sa EU standardima, što je osnov za buduće uključivanje Srbije u EU ETS (Sistem trgovine emisijama) ili uvođenje ugljenične takse (CBAM).
4. Obaveze za privredu: Kontrola F-gasova
Zakon uvodi strogu kontrolu i postepeno smanjenje upotrebe fluorovanih gasova (F-gasova) koji se koriste u rashladnim uređajima, klimatizaciji i toplotnim pumpama. Ovi gasovi imaju ogroman potencijal globalnog zagrevanja.
Privredni subjekti moraju:
- Registrovati opremu koja koristi F-gasove.
- Osigurati da servisiranje i održavanje vrši samo licencirano osoblje (Izvor: Zakon o klimatskim promenama i prateći podzakonski akti).
Zaključak: Od Zakona do Tranzicije
Zakon o klimatskim promenama je neophodan korak ka ispunjenju međunarodnih obaveza i ključan instrument za Zelenu agendu. Međutim, uspeh u borbi protiv klimatskih promena ne zavisi samo od zakonskog teksta, već od brzine i efikasnosti implementacije Strategije niskougljeničnog razvoja i plana Adaptacije.
Srbija se kreće ka ambicioznijim ciljevima, ali pravi izazov leži u tome kako će se neizbežna energetska i industrijska tranzicija sprovesti na "pravedan" način (Just Transition), obezbeđujući stabilnost i konkurentnost privrede uz zaštitu najugroženijih delova društva.
📚 Reference i izvori informacija
- Zakon o klimatskim promenama (Službeni glasnik RS, br. 26/2021).
- Strategija niskougljeničnog razvoja Republike Srbije 2023-2030, sa projekcijama do 2050. godine (Vlada Republike Srbije).
- Nacionalno utvrđeni doprinos (NDC) Republike Srbije za period 2021 – 2030. godine (Vlada Republike Srbije, 2022).
- Ministarstvo zaštite životne sredine Republike Srbije – Zvanična saopštenja i podzakonski akti (Pravilnici o F-gasovima i dozvolama za emisije GHG).
- Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan (INEKP) (Vlada Republike Srbije, u fazi usvajanja/ažuriranja).