Priče · vode · pravo · životna sredina
Poglavlje 27 i oblast voda: gde stoji Srbija u julu 2026. godine

Poglavlje 27, formalno naslovljeno Životna sredina i klimatske promene, deo je klastera 4, Zelena agenda i održiva povezanost, koji je Srbija otvorila u decembru 2021. godine. Prema zvaničnim podacima Saveta EU, Srbija je do sada otvorila dvadeset dva pregovaračka poglavlja, od kojih su dva privremeno zatvorena, dok Poglavlje 27 ostaje otvoreno.
Teme: Vode
Provera: Stanje pregovora provereno: 19. jul 2026. Dinamika pregovora se menja, pa brojevi i poređenja iz ovog teksta treba tumačiti kao snimak jednog trenutka, a ne trajno stanje.
Napomena o ilustraciji: Vizuel uz ovu priču je tematska ilustracija i ne predstavlja nužno dokumentarni prikaz konkretnog događaja, lokacije ili institucije.
Za razliku od poglavlja gde je usklađivanje pretežno normativno, prepisivanje teksta zakona, Poglavlje 27 zahteva i ozbiljna infrastrukturna ulaganja, što ga čini test primer za to koliko je pristupni proces u stvarnosti spreman da nadiđe puko usvajanje teksta zakona.
Šta tačno Srbija mora da uskladi
Osnova za praćenje napretka jeste Nacionalni program za usvajanje pravnih tekovina Evropske unije, dokument koji za oblast voda precizira koji propisi treba da budu preuzeti i u kom roku. To obuhvata Okvirnu direktivu o vodama, Direktivu o komunalnim otpadnim vodama u njenoj preinačenoj verziji iz 2024, Direktivu o vodi za piće iz 2020, kao i direktive o zaštiti podzemnih voda i upravljanju poplavnim rizicima.
Neformalna mreža nevladinih organizacija koja prati ovaj proces redovno priprema izveštaje iz senke, koji ukazuju na obrazac kašnjenja: strateški dokumenti koji su preduslov za dalje korake često se usvajaju sa značajnim zakašnjenjem u odnosu na planirane rokove, što posledično umanjuje raspoloživo vreme za sprovođenje mera predviđenih za tu istu godinu.
Konkretan primer: procena uticaja na životnu sredinu
Zvanični Izveštaj Evropskog parlamenta o Srbiji za 2023. i 2024. godinu, usvojen 7. maja 2025. godine, u paragrafu 70 navodi da su otvorena sva pregovaračka poglavlja koja pripadaju klasteru 4, Zelena agenda i održiva povezanost, u koji spada i Poglavlje 27, i pozdravlja usvajanje Zakona o proceni uticaja na životnu sredinu kao pozitivan korak ka zaštiti životne sredine u Srbiji. Isti paragraf, međutim, izražava žaljenje što novi zakon nije u potpunosti usklađen sa relevantnom Direktivom 2014/52/EU, budući da i dalje ostavlja mogućnost da značajni projekti izbegnu sveobuhvatnu ekološku procenu, i ponavlja potrebu da se zaštićena područja, posebno ona određena kao značajna područja za ptice i biodiverzitet, strogo upravljaju.
Ova jedna rečenica iz zvaničnog izveštaja sažima suštinu čitavog poglavlja: usvajanje zakona samo po sebi beleži se kao napredak, ali nedovoljna usklađenost sa konkretnom direktivom i dalje se eksplicitno navodi kao nedostatak, uz temu malih hidroelektrana o kojoj smo pisali posebno.
Zašto je vodna komponenta posebno zahtevna
Za razliku od pravnog usklađivanja u uskom smislu, koje zahteva prvenstveno administrativni i zakonodavni kapacitet, ispunjavanje standarda kvaliteta voda zahteva fizičku infrastrukturu, postrojenja za prečišćavanje, kanalizacione mreže, monitoring stanice, čija izgradnja traje godinama i zahteva kapital koji nadilazi ono što lokalne samouprave mogu samostalno da obezbede. Upravo to objašnjava zašto se u izveštajima o napretku Srbije redovno ponavlja ocena da je zakonodavni okvir u velikoj meri usvojen, dok je praktična primena znatno sporija.
Regionalni kontekst
Srbija nije jedina zemlja regiona koja pregovara o ovom poglavlju. Crna Gora i Albanija paralelno prolaze kroz sopstvene procese u okviru istog klastera, a njihov relativni tempo napredovanja u odnosu na Srbiju menja se dovoljno često da bi konkretno poređenje brzo zastarelo. Za trenutni status svake pojedinačne zemlje regiona, uključujući broj otvorenih i privremeno zatvorenih poglavlja, najpouzdaniji izvor ostaju zvanični dokumenti Saveta EU i Evropske komisije na dan kada se informacija traži, a ne poređenja preneta iz ranijih tekstova.
Zaključak
Poglavlje 27 ostaje, prema oceni onih koji ga prate iz civilnog sektora u čitavom regionu, jedno od najzahtevnijih poglavlja u procesu pristupanja, upravo zato što zahteva paralelno usklađivanje zakona, jačanje administrativnog kapaciteta i izgradnju fizičke infrastrukture. Zvaničan stav Evropskog parlamenta iz maja 2025. godine, da je usvajanje novog zakona o proceni uticaja pozitivan korak koji ipak nije doveo do pune usklađenosti, verovatno najbolje opisuje opšti obrazac napretka u ovoj oblasti: vidljiv pomak, uz jasno imenovan preostali nedostatak. Za građanina u Vojvodini koji čeka da kanalizacija u njegovom naselju konačno dobije postrojenje za prečišćavanje, otvoreno poglavlje i usvojen zakon znače malo dok se ta cev fizički ne izgradi.
Napomena: Ovaj tekst je informativnog i edukativnog karaktera i ne predstavlja pravni ili politički savet. Status pregovora se menja, pa je za najnovije stanje potrebno proveriti zvanične dokumente Evropske komisije i Ministarstva za evropske integracije.
Reference i izvori
- Evropski parlament. (2025, 7. maj). Izveštaj o Srbiji za 2023. i 2024. godinu, A10-0072/2025, par. 70.
- Ministarstvo za evropske integracije Republike Srbije. (n.d.). Poglavlje 27, Životna sredina.
- Savet Evropske unije. (n.d.). Pregovarački status Srbije, pregled otvorenih i zatvorenih poglavlja.
- EuroNatur. (2025). Western Balkans must step up environmental protection now.
Šta dalje
Nastavi kroz istu temu
Ako želiš da nastaviš čitanje, otvori temu Vode ili pregledaj celu arhivu priča.
Zašto možeš da veruješ ovom tekstu
Autor, izvori i način rada
Ovu priču priprema Vanja Dragan, master analitičar zaštite životne sredine, uz pregled stručne literature, zvaničnih izvora i regionalnog konteksta kada je tema vezana za Srbiju ili Balkan.
- Autor: Vanja Dragan
- Struka: master analitičar zaštite životne sredine
- Pristup: proverljive tvrdnje, jasni izvori i naknadne dopune kada je potrebno
