Priče · klimatske promene

Degradacija zemljišta u 21. veku – kako gubimo tlo koje nas hrani

decembar 2025. 4–6 min čitanja Autor: Vanja

Toplotni talasi više nisu izuzetak, već deo nove klime u kojoj živimo. Najpre pogađaju najosetljivije – ali na kraju utiču na svakoga od nas.

Degradacija zemljišta u 21. veku – degradirano tlo i industrijsko zagađenje nasuprot održivoj poljoprivredi

Zemljište je temelj kopnenih ekosistema i poljoprivrede, ali je istovremeno jedan od najugroženijih resursa. Degradacija zemljišta je spor proces – često neprimetan – koji vremenom smanjuje plodnost tla, narušava njegovu strukturu i slabi sposobnost da zadrži vodu i hranljive materije.

Pod degradacijom se podrazumevaju fizičke, hemijske i biološke promene: erozija (vodna i eolska), zbijanje i gubitak strukture, zakiseljavanje, salinizacija, pad sadržaja organske materije, ali i hemijsko zagađenje teškim metalima i postojanim organskim zagađivačima.

„Tlo se formira izuzetno sporo, dok se degradacija može dogoditi brzo. Kada izgubimo funkcije tla, gubimo i prirodnu zaštitu vode, hrane i biodiverziteta.”
— Sažeto prema FAO/ITPS i UNCCD izveštajima.

Intenzivna poljoprivreda bez adekvatnih mera zaštite – prekomerna obrada, loša rotacija useva, nedovoljno organske materije i nekontrolisana upotreba mineralnih đubriva – ubrzava eroziju i osiromašuje tlo. Gubitak humusa posebno je kritičan, jer organska materija utiče na plodnost, mikrobiološku aktivnost i zadržavanje vode.

Industrija, saobraćaj i neadekvatno upravljanje otpadom doprinose zagađenju zemljišta. Teški metali (npr. olovo, kadmijum, arsen) mogu se akumulirati u tlu i prelaziti u biljke, čime postaju problem prehrambene bezbednosti. U blizini deponija i industrijskih zona rizici su veći, a sanacija je skupa i dugotrajna.

Rešenja postoje i najčešće su kombinovana: konzervaciona obrada (manje oranja), pokrovni usevi, zaštitni pojasevi, pametna rotacija, vraćanje organske materije (kompost, stajnjak gde je bezbedno), kontrola erozije i sistematski monitoring kvaliteta zemljišta. Za Srbiju je posebno važna preventiva – jer je obnova tla spora, a gubitak plodnih površina direktno ugrožava razvoj i sigurnost hrane.

Izvori koji stoje iza ove priče

  • FAO (2015) – Status of the World’s Soil Resources (ITPS).
  • FAO & ITPS (2021) – Global Assessment of Soil Pollution.
  • UNCCD – Land Degradation Neutrality (LDN) i tematski izveštaji.
  • IPBES (2018) – Land Degradation and Restoration Assessment.
  • EEA – Soil degradation / soil health tematski pregledi.

Povezane priče na Ekovanja sajtu

Vojvodina pod pritiskom: erozija i klimatske promene

Kućni otpad i reciklaža: promene koje počinju u kanti