Priče · buka

Buka kao zagađenje – nevidljivi stres koji menja grad i zdravlje

Teme: Vazduh · Vode · Otpad · Biodiverzitet · Klima

17. decembar 2025.4 min čitanjaAutor: Vanja

Zašto buka nije samo neprijatnost: uticaj saobraćaja i gradilišta na stres, san, koncentraciju i urbanu prirodu – i koje mere smanjuju problem.

Buka kao zagađenje – nevidljivi stres koji menja grad i zdravlje
Buka kao zagađenje – nevidljivi stres koji menja grad i zdravlje

Zagađenje bukom je ekološki i zdravstveni problem koji se lako potcenjuje, jer ga ne vidimo kao dim ili otpad. Ipak, grad koji stalno “bruji” utiče na telo i psihu: povećava stres, otežava odmor i smanjuje koncentraciju. Kada buka postane svakodnevica, ona prestaje da bude samo neprijatnost i postaje dugoročni pritisak na kvalitet života.

Najčešći izvori su saobraćaj, gradilišta, industrija i gusto naseljene zone. Problem je u trajanju: čak i kada se čovek navikne i više ne reaguje svesno, organizam može i dalje odgovoriti ubrzanim pulsom, napetošću i lošijim snom. Zbog toga buka posebno pogađa decu, starije i ljude koji već imaju zdravstvene tegobe.

Buka u gradu: izvori, posledice i mere za smanjenje.
Buka u gradu: izvori, posledice i mere za smanjenje.

San je jedna od ključnih tačaka. Noćna buka može izazvati mikrobuđenja i slabiji oporavak, pa se posledice vide danju: umor, razdražljivost i slabija produktivnost. Uz to, buka često ide zajedno sa zagađenjem vazduha, jer najbučniji izvori (gust saobraćaj) često imaju i najveće emisije. To znači da jedna mera može doneti dvostruku dobit.

Ni priroda nije imuna. Ptice i druge životinje koriste zvuk za komunikaciju i orijentaciju. Kada se ambijentalni šum poveća, signali se „gube“, a ponašanje se menja – što može uticati na ishranu, razmnožavanje i prisustvo vrsta u urbanim i prigradskim zonama.

Rešenja postoje i nisu egzotika: tiše saobraćajnice, ograničenja brzine u stambenim zonama, bolji kolovoz, zeleni pojasevi kao barijere, kontrola noćnih aktivnosti i urbanističko planiranje koje odvaja stambena područja od izvora buke. Kada grad počne da meri buku sistematski i uvodi „tihe zone“, dobit je merljiva: zdravlje, mirniji san i prijatnije okruženje.

Reference

  • World Health Organization (WHO) – smernice o buci u životnoj sredini (Environmental Noise Guidelines).
  • European Environment Agency (EEA) – izveštaji o izloženosti stanovništva buci u urbanim sredinama.
  • UNEP – materijali o održivim gradovima i urbanom zdravlju.
  • Naučni i javnozdravstveni pregledi o vezi između buke, sna i kardiovaskularnih rizika.

Reference i izvori

  1. WHO — Environmental noise guidelines (Europe)
  2. European Environment Agency — Noise
  3. EU Environmental Noise Directive (2002/49/EC)